Behram-beg i njegov vakuf
Priča o vakifu, džamiji, medresi i biblioteci — mjestima koja povezuju historiju Tuzle, znanje i zajednicu.
Dobro koje nadživljava svoje vrijeme.
Behram-beg je jedan od značajnih vakifa stare Tuzle. Početkom XVII stoljeća obnovio je postojeću Časnu, odnosno Atik džamiju. Njegovo ime trajno je povezano s džamijom i Medresom.
Džamija je postojala prije njegovog vakufa: Behram-beg je njen obnovitelj, a ne osnivač prvobitnog objekta. Uz džamiju se razvijala vjersko-obrazovna cjelina koju su činili medresa i mekteb.
Vakuf, kao trajno izdvajanje dobra za potrebe zajednice, ovdje je dobio prepoznatljivu obrazovnu i kulturnu ulogu. Njegovo naslijeđe čitamo kroz ustanove, arhitekturu i generacije učenika.
Šarena džamija. Pamćenje u bojama.
Časna džamija prvi put se dokumentirano spominje 1548. godine. Poznata je i kao Atik, Gradska, Behram-begova, Stara i Šarena džamija.
Današnji objekat podignut je krajem XIX stoljeća prema projektu Franca Mihanovića; u dokumentaciji Zavoda kao godina izgradnje navodi se 1888. godina. Dvobojna fasada i bogata slikana dekoracija prepoznatljivi su elementi pseudomaurskog izraza.
Nakon oštećenja drvene kupole, Franc Kuril je 1895. izradio projekat adaptacije s četverovodnim krovom. Džamija, harem, portal i mjesto stare Medrese proglašeni su nacionalnim spomenikom 2010. godine.
Škola koja je oblikovala generacije.
Službeni historijat Behram-begove medrese prvi pisani trag o radu ustanove vezuje za 1626. godinu. Kasniji spomen iz 1674. dodatno svjedoči o njenom djelovanju u XVII stoljeću.
Nakon požara 1871. podignuta je nova zgrada 1893. godine. Upravitelj hafiz Salih-ef. Sivčević od 1922. pokreće značajne reforme nastave i smještaja učenika. Među profesorima Medrese bio je i Mehmed Meša Selimović.
Rad je obustavljen 1949, a obnovljen 1993. godine. Zgrada stare Medrese srušena je u aprilu 1974. zbog slijeganja tla. Sačuvani portal povezuje historijsku ustanovu s njenom savremenom obrazovnom misijom.
Mjesto susreta knjige i zajednice.
Javna ustanova Specijalna biblioteka „Behram-beg” u Tuzli njeguje kulturu čitanja, istraživanja i očuvanja pisane baštine. Posebno mjesto u njenom radu imaju islamistika i kulturna tradicija.
Uz knjige na bosanskom jeziku, Biblioteka čuva orijentalne zbirke i vrijednu rukopisnu građu. Čitaonica, zbirke i kulturni programi povezuju učenike, studente, istraživače i građane.
U najavi Dana evropskog naslijeđa 2026. Biblioteka je, zajedno s nadležnim ministarstvom, navedena kao nosilac i koordinator aktivnosti. Posebna pažnja posvećena je učenicima i studentima.
Zvanična stranica BibliotekeČetiri stoljeća.
Mnogo novih početaka.
Prvi pisani trag
Godina uz koju službeni historijat Medrese vezuje prvi pisani trag o njenom radu i postojanju.
Požar i nova poglavlja
U velikom požaru 10. septembra stradali su stara džamija, medresa i mekteb. Uslijedila je obnova kompleksa.
Nova zgrada Medrese
Izgrađena je nova zgrada, koja je kasnije nadograđivana i prilagođavana potrebama učenika.
Prekid rada
Obustavljen je rad Medrese. U njenoj zgradi kasnije su djelovale druge obrazovne i kulturne ustanove.
Portal ostaje
Zbog posljedica slijeganja tla zgrada je srušena. Inicijativom Mevludina Ekmečića sačuvan je ulazni portal.
Obnova obrazovne misije
Nastava je obnovljena 6. oktobra, nakon 44 godine prekida, za 117 učenika i učenica.
Četiri stoljeća tradicije
Jubilej je prilika za istraživanje, dokumentiranje i predstavljanje naslijeđa novim generacijama.
Kako čitamo historijske datume
Godina 1626. označava prvi pisani trag prema historijatu Medrese, dok je 1674. kasnije dokumentirano svjedočanstvo. Spomen stare džamije iz 1548. razlikuje se od Behram-begove obnove početkom XVII stoljeća.